Nasilje među djecom i mladima – tragedija u Beogradu – utjecaj medija

Potreseni viješću o ubojstvima iz Srbije, izražavamo duboku sućut svima uključenima u ovu tragediju i pozivamo vas da svojim ponašanjem budemo primjer – sada i u budućnosti.

Utjecaj medija

U novije vrijeme se pažnja pridaje i utjecaju medija na agresivno i zlostavljajuće ponašanje kod djece. Postoje značajni dokazi kako nasilje u filmovima, televizijskom programu, glazbi i videoigrama povećava rizik od agresivnog i nasilnog ponašanja kod djece, i to u neposrednom, ali i u dugoročnom kontekstu (Anderson i sur., 2003; Johnson i sur., 2002; prema Bilić, Buljan Flander, Hrpka, 2012). Iz tog razloga su doneseni propisi o označavanju kompjuterskih i videoigara te televizijskih emisija, serija i filmova s preporukom za igranje/gledanje za određene dobne skupine (npr. Pegi oznake).

Iako se porast agresivnog ponašanja djece i adolescenata u stvarnom životu može objasniti različitim čimbenicima i povezati s njihovom ličnosti, obiteljskim, školskim, društvenim i drugim utjecajima, ipak se često dovodi u vezu s nasilnim medijskim sadržajima i vremenom izloženosti njihovu utjecaju.

Roditelji mogu ublažiti nepoželjne medijske utjecaje, ali treba imati na umu kako s odrastanjem djeteta slabi utjecaj roditelja, a raste utjecaj vršnjaka.

Stručnjaci ipak objašnjavaju kako na djecu ne utječe samo ono što se prima putem medija, nego im direktno šteti i pasivnost okoline u kojoj djeca odrastaju prema sadržajima u medijima, kao i neodlučnost odraslih da primjereno reagiraju na neprimjerene sadržaje kojima se djeca i mladi svakodnevno izlažu.

Pitanje zaštite djece prilikom medijskog izvještavanja

Posebnom važnim smatramo osvrnuti se i na pitanje zaštite djece prilikom medijskog izvještavanja – bilo da se radi o žrtvama, ali i počiniteljima, zaštita treba biti osigurana svoj djeci. Pri ostvarivanju prava zaštite djece, mediji moraju imati na umu pravo na privatnost. Članak 16. Konvencije o pravima djeteta navodi kako niti jedno dijete ne smije biti podvrgnuto proizvoljnom ili nezakonitom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled.

Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda također jamči svakoj mladoj osobi pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života (Čl. 8.1.).

Pravo na privatnost svakog pojedinca zaštićeno je u nacionalnom kontekstu prije svega Ustavom Republike Hrvatske, člankom 35. koji glasi: Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

Više je zakonskih propisa koji sadržavaju odredbe koje sankcioniraju kršenje prava na privatnost svakog pojedinca u medijima. Najvažniji je Zakon o medijima, u kojem Članak 7. ističe kako svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Nadalje, Zakon o elektroničkim medijima u članku 24, odjeljak 5 navodi kako nije dopušteno objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta do 18. godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg nasilja.

Za zaštitu prava djece i mladih u medijima značajan je i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima koji uređuje obveze postupanja nakladnika televizije, radija, pružatelja medijskih usluga na zahtjev i pružatelja elektroničkih publikacija u slučaju objavljivanja programa koji bi mogli ugroziti fizički, mentalni ili moral razvoj maloljetnika, te njegov identitet.

Unatoč zakonskoj regulativi koja štiti prava djece i mladih u medijima na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini, kršenja prava na privatnost u medijima su gotovo pa svakodnevna pojava. Prema izvještaju Pravobraniteljice za djecu, u 2022. godini prijavljeno je 16 pojedinačnih povreda prava na privatnost. Zbog čestog kršenja prava zajamčenih djeci i mladima u medijima, Agencija za elektroničke medije izdala je Preporuke za zaštitu i sigurno korištenje elektroničkih medija kao doprinos razvoju medijske pismenosti, pomoć pružateljima medijskih usluga za poštivanje odredaba njima obvezujućih zakona i pravilnika te kao pomoć roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima u odabiru primjerenog audiovizualnog sadržaja i medijskom obrazovanju djece.

U svojim preporukama medijima Pravobraniteljica za zaštitu djece redovno ističe da je poseban oprez novinara nužan prilikom izvještavanja o osjetljivim situacijama (među koje spadaju i djeca počinitelji kažnjivih djela). Nakladnicima preporučuju da djelatnike upoznaju s medijskim propisima, uključujući Kodeks časti hrvatskih novinara, kao i da izrade vlastite etičke kodekse koji će pomoći novinarima i urednicima u etičnom izvještavanju i zaštiti dobrobiti djece.

Preporuke Pravobraniteljice za djecu

• Izvještavanje o nasilju među djecom u školi nosi zamku stvaranja negativne slike o djeci i mogući je poticaj nasilju. Treba pisati o pojavi i njenom suzbijanju, a ne o pojedinačnom slučaju
• Maloljetni počinitelji kaznenih djela i prekršaja imaju pravo na zaštitu privatnosti tijekom cijelog postupka – ne smiju se objaviti ni njihova imena ni inicijali

O reakcijama na krizne događaje, ulozi škole i nastavnika u prevenciji nasilja među djecom i mogućnosti aktiviranja tima za psihološke krizne intervencije možete pročitati na našem web-u Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Mi (odrasli) smo ti koje gledaju i od kojih uče kako se rješavaju sukobi,

mi smo ti koji to nekad čine na neprimjeren način,

mi smo ti koji često pokazujemo kako se ne treba nositi s frustracijom.

Literatura:

Bilić, V., Buljan Flander, G., Hrpka, H. (2012). Nasilje nad i među vršnjacima. Zagreb: Naklada Slap.

Edukacija iz psiholoških kriznih intervencija, Društvo za psihološku pomoć –

Društvo za psihološku pomoć https://dpp.hr/usluge-krizne/