Lažne vijesti i medijska pismenost: Snalaženje u dobu dezinformacija

Napisala: Zlatana Bošković, volonterka centra

Porast lažnih vijesti, njihovog utjecaja na društvo i strategije za identifikaciju i provjeru pouzdanih izvora informacija

Suvremena komunikacijska tehnologija, kao što su društvene mreže (Twitter, Instagram, Facebook, TikTok) omogućila je brz i lak protok informacija. Te društvene platforme najčešće ne navode izvore informacija koje dijele pa je stoga teško odrediti njihovu vjerodostojnost i ciljeve. S obzirom da se informacije u svakom trenutku vrlo brzo objavljuju i dijele, povećan je rizik od širenja lažnih vijesti. Kao najčešće vrste lažnih vijesti navode se: Dezinformacija (neprecizno, nepotpuno ili izmišljeno prenošenje vijesti), Clickbait  (mamac za klikove, odnosi se na senzacionalistički naslov koji na pogrešan način predstavlja članak), Neprovjerene informacije (nagađanja, određene glasine te nepotvrđene informacije), Teorije zavjere (pisanje o zavjerama ondje gdje ih zapravo nema i nikako ih nije moguće dokazati),  Manipuliranje (manipuliranje stvarnim slikama ili videozapisima koje je sve češća pojava zbog pojave digitalnih fotografija, ali i moćnih softvera za obradu slika i videozapisa).

Važno je naglasiti da ne postoji jedinstven način na koji bi se uspješno zaštitilo od lažnih vijesti, no određeni savjeti mogu olakšati način provjere vijesti koje se nalaze na internetu. Velik broj ljudi kada vidi neki zanimljiv, bombastičan naslov ni ne ulazi u link i ne čita članak do kraja iako je to zapravo nužno s obzirom na to da je naslov možda samo izvučen iz konteksta. Osim toga što je bitno pročitati članak do kraja, bitno je i provjeriti datum kao i vrijeme objave neke informacije. Lažne vijesti nerijetko prenose neki skroz stari događaj ili informaciju, a navode ljude da pomisle kako se upravo navedena situacija dogodila baš sada. Kada se neka vijest pojavi prvi puta i ne možemo procijeniti je li ona točna, uvijek možemo provjeriti jesu li ju prenijeli i neki drugi izvori medija. Ukoliko je informacija relevantna, odnosno ukoliko nije lažna, možemo očekivati da će ju onda prenositi i neki drugi mediji. Također, vrlo brzo se može istražiti i autor određene vijesti, možemo provjeriti je li to stvarna osoba, radi li se o nekom izmišljenom imenu te što je i kakve vijesti konkretan autor prije objavljivao i slično. Na kraju, odgovornost leži na svakome od nas s obzirom na to da se svi izvori lažnih vijesti oslanjaju na temeljnu činjenicu da će čitatelji dijeliti njihove vijesti. Upravo zbog toga, uvijek je potrebno malo promisliti i istražiti istinitost vijesti prije nego li ju podijelimo, bilo u društvu ili na svome profilu na društvenim mrežama.

Literatura

Butorac, M. (2020). Lažne vijesti (Doctoral dissertation, The University of Applied Sciences Baltazar Zaprešić. Chair of Information and Communication Sciences).

Krpan Mofardin, T. (2018). Kako prepoznati lažne vijesti. Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka, 9(9), 67-75.